Input:

Lekcija 8. - Efikasno vođenje tima

28.4.2020, , Izvor: Verlag Dashöfer

Lekcija 8. – Efikasno vođenje tima

„Ako se ne budem miješao u probleme drugih ljudi, oni će se sami pobrinuti za sve, ako ne budem drugima ništa naređivao, oni će sami raditi što je potrebno, ako se suzdržim od kritiziranja drugih ljudi, oni će sami ispraviti svoje greške, ako se ne budem nametao drugim ljudima, oni će postati ono što trebaju postati. ” (Lao-ce)

Grupa i podjela ljudi u grupe

Grupe su odavno sastavni dio ljudskog društva. Postoji vrlo malo organizacija koje ne koriste ovaj termin i koje ne shvaćaju pravo značenje pojma grupa. Često se susrećemo s korištenjem izraza timski rad i to posebno ako želimo naglasiti značenje međusobne kooperacije među članovima grupe.

Grupom možemo smatrati bilo kakav broj ljudi koji na sebe međusobno utječu, svjesni su (u psihološkom smislu) jedan drugog i sami sebe smatraju grupom.

Iskustvo je pokazalo da se najbolji rezultati postižu kad se ujedini kognitivna sposobnost i bogatstvo koje posjeduju drugi, odnosno osobna i društvena inteligencija. Pojedinac je nedorastao današnjem izazovu novih informacija kojima on sam ne može vladati. Kaže se da je u 20. stoljeću nastalo više informacija nego u cijeloj povijesti prije njega i taj trend još više raste. Sasvim je jasno da grupni um može biti mnogo inteligentniji od pojedinačnog; znanstveni su podaci o tome obilati. Izvrstan timski rad podiže «grupni kvocijent inteligencije», pri čemu najbolje sposobnosti jedne osobe kataliziraju ono najbolje kod drugih te nastaju puno bolji rezultat i od onih koji bi ostvarila samo jedna osoba.

U prvoj lekciji nazvanoj Komunikacija razgovarali smo o podjeli komunikacije na formalnu i neformalnu.

Navedena diferencijacija se koristi i kod podjele pojedinačnih tipova grupa, koje dijelimo na formalne i neformalne :

  1. Formalne grupe se oblikuju u svrhu ispunjavanja specifičnih ciljeva i zadataka organizacije. Članovi se priključuju grupi ovisno o ulozi koju ispunjavaju u sklopu tvrtke. Ciljeve tvrtke postavlja menadžment s tim da su pravila, međusobni odnosi i norme su uglavnom unaprijed poznate.
  2. Neformalne grupe su zasnovane na osobnim odnosima i dogovorima među pojedinačnih članova. Njihov cilj je zadovoljavanje socijalnih i psiholoških potreba, s time da grupe ponekad ne ispunjavaju konkretne zadatke. U neformalnoj grupi mogu se naći zaposlenici iz raznih odjela na različitim stupnjevima hijerarhije u tvrtki.

Grupe se dalje dijele na :

  • - članske - ako smo stvarni pripadnici ove grupe
  • - referentne - ako želimo ili ne želimo pripadati konkretnoj grupi ljudi

te na:

  • - primarne – one koje najviše utječu na pojedinca
  • - sekundarne – one koje na pojedinca utječu u manjoj mjeri

Stvaranje radnih grupa

Svatko od nas ima mnogo raznih potreba, a mnoge od njih možemo zadovoljiti samo ako smo u kontaktu s drugim ljudima. Ne postoji niti jedan „jedini” ili općevažeći razlog zašto ljudi postaju članovi grupa. Važno je razumjeti da postoje obilježja po kojima se grupa razlikuje od „gomile” ljudi. Neki od razloga koji nas motiviraju da postanemo članovi grupe su:

  1. Razlozi vezani za fizičku bliskost – ako se nalazimo u fizičkoj blizini s drugim ljudima, na primjer na radnom mjestu, imamo potrebu utjecati jedan na drugog i međusobno komunicirati. Ako to radimo redovito, vrlo je vjerojatno da će na taj način nastati neka vrsta grupe.
  2. Ekonomski razlozi – u nekim situacijama stvaramo radne grupe zbog toga što će nam rad u njima donijeti veću ekonomsku dobit u odnosu na individualan rad.
  3. Socijalno-psihološki razlozi – za stvaranje grupa smo često motivirani željom za ostvarenjem vlastitih socijalnih potreba kao što su osjećaj sigurnosti, osjećaj prihvaćenosti, razumijevanje ili samorealizacija.

Grupa nam pruža sigurnost ako nas štiti od vanjskih pritisaka, ako osjećamo da se možemo pouzdati u ostale članove grupe koji će nam pružiti podršku i pomoći nam u teškim situacijama.

Socijalne potrebe u okviru grupe zadovoljavamo zahvaljujući mogućnosti stvaranja grupe, sastajući se, kroz dijalog i međusobno djelovanje. Ako atmosfera unutar grupe ograničava komunikaciju, dolazi do potiskivanja osjećaja pripadnosti i smanjenje želje zaposlenika za pripadanjem određenoj grupi.

Potreba za prihvaćanjem može privući zaposlenika u grupu zbog toga što smatra da će zahvaljujući upravo pripadnosti toj grupi povećati svoj osobni prestiž.

Samorealizacija se može ostvariti upravo zahvaljujući pripadnosti nekoj grupi i to zbog toga što grupa svojim članovima nudi prostor za komunikaciju i stvara sredinu u kojoj mogu pokazati svoje praktično znanje i vještine drugim članovima ili kolegama – članovima grupe koji ih mogu cijeniti zbog njihovih sposobnosti.

Neovisno o motivima kojima smo vođeni i zbog kojih želimo postati članovi određene grupe, dobro je voditi računa o tome da je za ljude prirodnije biti članovima socijalne mreže grupa (u međusobnoj interakciji) nego živjeti kao izolirani pojedinci.

Razvoj radne grupe

Potrebno je naglasiti da se grupa mijenja i razvija. Svaka grupa prolazi kroz nekoliko stadija/faza; razvija se i mijenja posebno u slijedećim područjima:

  • u odnosima među pojedinim članovima grupe

  • u području aktivnosti usmjerenih na ispunjavanje zadataka grupe

Razvoj radnih grupa je usko povezan s učenjem, jer u grupi učimo raditi zajedno, prihvaćati jedan drugog, zajedno rješavati probleme, pokazivati empatiju, davati povratnu spregu ili pouzdati se jedni u druge.

Možemo identificirati četiri faze razvoja grupe/ tima:

  1. Formiranje – grupa u ovoj fazi još i nije grupa u pravom smislu već je više skupina pojedinaca. U ovoj fazi članovi skupine koja se formira u grupu, diskutiraju o smislu i svrsi grupe, njenom nazivu, vođi, vremenu postojanja i slično. Pojedinci se trude graditi unutar grupe svoj identitet. Često su opterećeni nesigurnošću, uplašeni su ili se previše natječu s drugima. Međusoban kontakt među članovima grupe kao i postepeno upoznavanje drugih članova i njihovih osjećaja dovode do postepenog međusobnog prihvaćanja.
  2. Kriza – grupa prolazi kroz fazu konflikta čiji je cilj postići početni konsenzus. Na vidjelo izlaze skriveni motivi pojedinih članova grupe, njihove sumnje, strahovi i slično. U toj se fazi može računati s povremenim negativnim emocijama među pojedinim članovima radne grupe/ tima. Ako ispravno vodimo grupu/radni tim, postepeno će biti formulirani ciljevi i pravila igre. Ovu fazu obilježava građenje tima i povjerenje.
  3. Postavljanje normi – grupa/ tim postavlja svoje norme i utvrđuje obrasce ponašanja. Pojedinci eksperimentiraju,
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: