Input:

Lekcija 4. - Konflikti i njihovo rješavanje

1.1.2024, , Izvor: Verlag Dashöfer

Lekcija 4. - Konflikti i njihovo rješavanje

"...život naravno ne prolazi bez konflikta i problema, problemi i konflikti nerazdvojno idu uz život, kao sol uz kruh... važno je da nastale konflikte još "ne podgrijavamo" ...

(O. Kondaš).

Konflikt

Čovjek je društveno biće koje je sposobno da uspostavlja odnose i živi u međusobnim odnosima s drugim ljudima. Da bismo bili zadovoljni životom, potrebni su nam kontakti s drugim ljudima. Želimo zadovoljiti našu potrebu za ljubavlju, osjećajem sigurnosti, prihvaćenosti i osobnog kontakta s drugim ljudima. Druga strana kovanice je činjenica da suživljenje s drugim ljudima je često tlo na kojem dolazi do nastanka sporova, svađa, sukoba ili neugodnih situacija. Odnosi među ljudima su često puni ožiljaka nakon destruktivnih konflikta. Nesavladani konflikti čine naš privatni i poslovni život neugodnim, oduzimaju nam energiju i dugo nam ne daju spavati.

U situacijama kada se zahtijeva brzo odlučivanje, kod promicanja novih ideja ili u timskom okruženju jako je teško spriječiti konflikte među ljudima. Pojam konflikt potječe od latinske riječi "conflictus", što znači sudar, udarac, međusobno se vrijeđati, sudariti se u bitki. Možemo ga definirati kao oblik interakcije prilikom koje učesnici konflikta saznaju da ih drugi učesnik konflikta sprječava u zadovoljavanju njihovih potreba ili postizanju ciljeva.

Sjećate se kada ste se posljednji put našli u konfliktnoj situaciji? Kako ste se osjećali? Možda ste počeli voditi unutarnji dijalog: "Tko je on ustvari? Kako se uopće usuđuje tako se ponašati prema meni? Što mu to znači? Moram svladati sam sebe. To me je sad naljutilo! Neće on tako sa mnom...! " i slično.

Gnjev, nesporazum, zbunjenost, narušeni odnosi, neprijateljska atmosfera, to su emocije karakteristične za konfliktnu situaciju. Konfliktna atmosfera djeluje vrlo negativno na organizam i psihu čovjeka i jako je opterećuje isto kao i negativna psihička stanja nakon konflikta. Čak se navodi da negativna stanja nakon konflikta traju 20 puta dulje od samog konflikta. U principu postoje dva osnovna načina pristupa konfliktima:

  1. možemo biti skloni izbjegavanju svađa, izbjegavati konflikte kao nešto štetno, negativno,
  2. možemo biti skloni shvaćati konflikte kao nešto normalno, realno... kao sastavni dio života.

Možda će to nekome zvučati čudno, ali konflikti se obično događaju svakom od nas. Zbog toga je prihvatljivija varijanta naučiti svladavati i rješavati konflikte bez neumjerenog ispoljavanja gnjeva i napadanja i vrijeđanja osobnosti partnera.

Nije uvijek dobro i preporučljivo "ići u konflikt", na primjer ako se radi o banalnom problemu koji je momentalno nevažan. Ili eventualno kada, kao učesnik konflikta, primjećujemo da je naš partner emocionalno previše "nabijen". Ili ako osjećamo da u određenom trenutku nismo u stanju konstruktivno svladati situaciju i ispoljiti vlastiti gnjev i agresiju. U svima gore navedenim slučajevima preporučljivo je ne ulaziti u konflikt i privremeno ga odgoditi. Isto tako se možemo odlučiti i u situaciji kada je konflikt već započeo i postepeno pada na destruktivan nivo i rezultira osobnim vrijeđanjem i napadanjem.

Zavisi od nas da li ćemo naučiti svladati situaciju tako da konflikt ne prijeđe određenu granicu koja je još prihvatljiva i da ne postane uzrok neumjerene psihičke napetosti, uzajamnog otpora ili čak agresije.

Zbog toga će nam biti korisno ako shvatimo samu srž konflikta i načela koja pomažu uspostavljati učinkovitiju komunikaciju upravo u okviru njihovog rješavanja.

Vrste konflikta

A. Prema učesnicima možemo podijeliti konflikte na:

  1. interpersonalne ( interpsihičke )
  2. interpersonalne ( međuljudske )
  3. konflikte među skupinama

1) Interpersonalni konflikt ( persona – osoba, intra – unutar ) – ovaj pojam označava kontradiktorno stanje odnosno rascijepljenost čovjeka. Konflikt se odvija unutar čovjeka – u njegovoj psihičkoj sferi. Izvor rascijepljenosti mogu biti: neusklađenost raznih potreba čovjeka, eventualno neuskladivost vrijednosti organizacije (društva) i pojedinca. Česta pojava je konflikt uloga koje pojedinac "igra" ( roditelj – zaposlenik ), izvor unutarnjeg konflikta mogu biti i razlike u zahtjevima od strane raznih skupina (nadređeni – podređeni).

Primjer: menadžer koji je dobio višu rukovodeću funkciju za koju nema tražene sposobnosti ili preduvjete... i svjestan je ove činjenice, što u njemu izaziva unutarnji sukob – jer sumnja i ne vjeruje da će biti u stanju udovoljiti zahtjevima za ovu funkciju.

Konfliktne situacije uvijek nastaju ako postoje najmanje dvije tendencije za postizanje cilja. Odmalena naša misao apsorbira istovremeno pozitivne i negativne signale. To što nas privlači, što želimo postići, sve to ima za nas pozitivnu vrijednost, dok negativne stvari izbjegavamo, trudimo se izbjeći negativne posljedice. Važno je znati da pozitivne i negativne emocije (motivi) kriju u sebi veliku snagu. Snaga pozitivnih motiva djeluje kao pogon – "gura" nas prema naprijed, dok negativne emocije djeluju kao kočnice – sprječavaju nas u približavanju negativnim vrijednostima.

Prilikom razmatranja ciljeva uzimamo u obzir ne samo njihovu pozitivnu stranu odnosno vrijednost (profit) koju će nam donijeti postizanje određenog cilja, već i njihovu negativnu stranu – razmišljamo što bi se dogodilo ako ne postignemo određeni cilj. Kod kalkuliranja u obzir uzimamo ne samo pozitivne strane uspjeha već i negativne posljedice neuspjeha. Rezultat ovog složenog unutarnjeg konflikta je napokon odluka, koja je često teška i vrlo važna.

Razlikujemo tri vrste interpersonalnih konflikta:

a) konflikt ili sukob dvostrukog privlačenja, tj moramo se odlučiti za jednu između dvije pozitivne varijante koje nas privlače.

Primjer: hoću ići u subotu s obitelji na kupalište ili s prijateljima na nogometnu utakmicu?

b) konflikt  ili sukob dvostrukog odbijanja ili izbjegavanja, tj. moramo se odlučiti za jednu između dvije negativne varijante koje nas odbijaju.

Primjer: djelatnik nije spreman promijeniti sistem svog rada (što od njega zahtijeva šef), niti želi napustiti tvrtku u kojoj radi (čime mu šef prijeti).

c) konflikt ili sukob istovremenog privlačenja i odbijanja, tj. jedna stvar nas istodobno privlači i odbija i tako se nalazimo pred dilemom koja ima istovremeno pozitivnu i negativnu vrijednost. Konačna odluka ni u jednom slučaju ne može biti potpuno zadovoljavajuća.

Primjer: provest ću vikend na poslu da nadoknadim što sam propustio ili ću se odmarati i konačno provesti vrijeme sa obitelji, što već jako dugo želim?

Postoji mnogo intrapersonalnih konflikata – sukoba unutar jedne osobe. Neke od njih rješavamo odmah, dok drugi traju dugo. Proces odlučivanja, razmatranja svih postojećih alternativa često zahtijeva da damo sve od sebe i iscrpljujemo se.

Neka od rješenja unutarnjih konflikta su da:

  • - odaberemo jednu od postojećih alternativa navodeći argumente za i protiv svake od alternativa
  • - dodijelimo prioritete temeljem kojih donosimo odluke
  • - nabrojimo kompromise koje smo spremni učiniti...

Opterećenje i napetost zbog neriješenih unutarnjih konflikta predstavljaju uzrok nastanka i daljeg trajanja psihičkih teškoća kao i somatskih bolesti zbog kojih dolazi do raznih teškoća koje utječu i na produktivnost rada.

Ako konflikte dugo ne rješavamo i ako ih nosimo u sebi, oni postaju izvor unutarnje psihičke napetosti i nerijetko se odražavaju u interpersonalnim ili vanjskim konfliktima koji nastaju između dvije ili više osoba.

2) Interpersonalni konflikt – obuhvaća sporove, probleme, konfrontaciji ili rivalitetu među zaposlenicima. Najčešći izvor interpersonalnih sukoba su:

razlike u osobinama ličnosti, različiti interesi, sukobi oko moći-nadmoći, međusobno natjecanje. Mogu se odvijati na vertikalnom nivou (nadređeni – podređeni) ili na horizontalnom nivou (suradnici istog ranga).

3) Konflikti među skupinama – odražavaju sukobe i neslaganja među skupinama ljudi i nastaju zbog razlika u interesima ili ciljeva ovih skupina. Do ovog tipa konflikta često dolazi u većim organizacijama gdje mogu postojati velike razlike u interesima pojedinačnih skupina djelatnika. U području međuljudskih odnosa postoji prirodna sklonost smatrati pripadnike vlastite skupine "dobrim" ili "boljim" od pripadnika

 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: