Input:

Lekcija br. 10 - Stres

1.1.2024, , Izvor: Verlag Dashöfer

Lekcija br. 10 – Stres

Karakteristika stresa

Stres je jedno od obilježja današnjice. Izgleda da novo vrijeme od nas traži da stalno budemo pod stresom. Vanjsko okruženje, tj. sredina u kojoj živimo nam pruža dovoljno mogućnosti  da budemo pod stresom i da se stresu obično, nažalost, i predajemo. Uz to postoji i unutrašnji stres, tako da raste ukupna količina stresa.

Što je u stvari stres?

Kada miš ugleda mačku, to u njoj izaziva naglu reakciju. Srce joj počinje brže udarati i crpi više krvi, čime dovodi u mišiće veću količinu kisika i energije. Zahvaljujući tome rastu šanse miša za spas.Ako miš spasi život, postepeno se smiruje i opušta, odmori se i prima hranu. Time dobiva natrag izgubljenu energiju. Ako ponovo sretne mačku, situacija se ponavlja.  

Kod nastanka stresa značajnu ulogu igraju razni dijelovi mozga – moždano stablo i moždana kora.

Moždano stablo je organ koji imaju ne samo ljudi, nego i životije. Ovaj organ je zadužen za sigurnost i osiguranje osnovnih životnih funkcija . Moždano stablo je starije i ima neke funkcije. U slučaju određenog impulsa u ljudskom tijelu se počinju dešavati nevjerojatni procesi. Sjetite se samo kako brzo povlačite ruku kada nehotice dodirnete neki vruć predmet. Prije nego što razumom identificiramo postojeću opasnost, naša spontana reakcija je apsolutno racionalna i najbolja.

Moždana kora je centar razmišljanja, učenja i čulnog doživljavanja . Moždanu koru ima samo čovjek, i mlađa je oko 300 puta od moždanog stabla. Ako nam prijeti neka opasnost, moždano stablo pokreće premještanje energije radi obavljanja aktivnosti potrebnih za njeno neposredno suzbijanje. U takvim trenucima ne razmišljamo, već spontano poduzimamo akciju. Moždano stablo jednostavno ima prednost pred mladom moždanom korom koja razmišlja. Ove automatske reakcije na stres su odlične i trebamo im biti zahvalni za mnogo stvari.

Svi živi organizmi reagiraju sasvim isto na stresne poticaje koji ugrožavaju zadovoljenje osnovnih potreba, i to stresnom reakcijom "bijeg – napad" .

Međutim, kao stres često doživljavamo i druge situacije koje ne predstavljaju neposrednu opasnost po naš život, već izazivaju veće ili manje probleme. Naš organizam prelazi u "režim" napetosti – stresa čak i zbog poticaja na koje ne možemo reagirati povećanom fizičkom aktivnošću. Npr.: konflikt s nadređenim, kolegom, djecom i sličnotakođer izaziva stres.

U takvim situacijama se dio tvari koje se pod stresom oslobađaju u ljudsko tijelo i djeluju kao otrov dok ih se ne riješimo povećanom fizičkom aktivnošću.

Stres je nespecifična reakcija organizma na bilo koji "zahtjev" /opterećenje ili djelovanje vanjskih utjecaja koji se zovu stresori.

Reakcije na stres organizma su energetski vrlo zahtjevne. Ako se ponavljaju prečesto, onda nas iscrpljuju i mogu ugroziti naše duševno i fizičko zdravlje.

Možemo razlikovati slijedeće izvore stresa:

Fizički:  Psihološki:  
  • - umor zbog prekomjernog rada
  • - neredovito radno vrijeme
  • - nedostatak spavanja
  • - buka
  • - jako svjetlo ili neodgovarajuće osvjetljenje
  • - drugo
 
  • - dosadan rad  
  • - socijalna nesigurnost i nesigurna politička situacija
  • - nesposobnost uključiti se u kolektiv
  • - nedovoljna kvaliteta upravljanja
  • - odgovornost za rezultate bez odgovarajućih ovlasti
  • - nedostatak samostalnosti
  • - nerealni ciljevi, uloge, vremenski stres
  • - konfliktni položaj
  • - razlike u vrijednostima pojedinca i tvrtke
  • - bilo kakve izmjene, posebno velike i neuobičajene izmjene
  • - frustracija i drugo.
 

Na gore navedene situacije reagiramo vrlo različito. Svaki čovjek doživljava i rješava stresne situacije na drugačiji način.

Tipovi i dimenzije stresa

Na temelju rezultata istraživanja i mjerenja dokazano je da je najveći stres u životu čovjeka smrt njegovog životnog partnera . Ako bismo ovu vrstu stresa ocijenili sa 100 bodova , ostale situacije možemo ocijeniti otprilike ovako:

  • - zatvor – 64 boda,
  • - vjenčanje – 50 bodova,
  • - odlazak u mirovinu – 45 bodova,
  • - rođenje djeteta – 30 bodova,
  • - prelazak na drugo radno mjesto – 25 bodova,
  • - konflikt sa šefom – 20 bodova itd.

Možemo identificirati nekoliko vrsta stresa:

  1. Hiperstres – visoka razina stresa
  2. Hipostres – uobičajene situacije s niskom razinom stresa, međutim, gomilanje takvih situacija u kraćem vremenskom periodu može prerasti u hiperstres
  3. Distres – negativan stres
  4. Eustres – pozitivan stres – dobitak na lutriji, sklapanje uspješnog posla, orgazam i slično.

Pozitivan i negativan stres može biti kratkotrajan ili dugotrajan

U ekstremne vrste stresa spadaju:

  1. Izgaranje – situacija u kojoj su zaposlenici emocionalno umorni. Emocionalno izgorjeli zaposlenici ne pokazuju interes za posao i imaju osjećaj da ne mogu ispunjavati svoje zadatke i ciljeve. Djelatnici u određenim
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: